Kalijev fulvat je spoj izveden iz fulvinske kiseline i kalija i igra ključnu ulogu u povećanju dostupnosti i unosa hranjivih tvari za biljke. Djeluje kao kelirajući agens, što znači da tvori stabilne komplekse s različitim esencijalnim hranjivim tvarima, čineći ih topivijima i dostupnijima za unos u biljke. Evo nekih esencijalnih hranjivih tvari koje kalijev fulvat može kelirati ili vezati za njih u tlu:
Dušik (N):Kalijev fulvat može tvoriti komplekse s ionima dušika, pretvarajući ih u oblik koji je više dostupan biljkama. To poboljšava unos dušika u korijenje biljke i podržava ključne procese poput sinteze proteina i ukupnog rasta.
Fosfor (P):Fosfor je često prisutan u tlu u oblicima koji biljkama nisu lako dostupni. Kalijev fulvat može kelirati s ionima fosfora, čineći ih topivijima i lakšima za apsorbiranje biljaka. Odgovarajuća dostupnost fosfora ključna je za razvoj korijena, prijenos energije i cvjetanje.
Mikronutrijenti (željezo, cink, bakar, mangan, itd.):Mikronutrijenti su neophodni za rast biljaka, iako su potrebni u manjim količinama. Međutim, mogu postati manje dostupni biljkama u određenim uvjetima tla. Kalijev fulvat može kelirati s ovim mikronutrijentima, sprječavajući njihovu fiksaciju u tlu i osiguravajući da ostanu u obliku koji biljke mogu učinkovito preuzeti.
Kalcij (Ca) i magnezij (Mg):Dok se kalijev fulvat češće povezuje s kalijem, on također može tvoriti komplekse s drugim kationima poput kalcija i magnezija. Ovi kompleksi mogu poboljšati dostupnost kalcija i magnezija u tlima sa slabim kapacitetom kationske izmjene.
Elementi u tragovima:Osim gore navedenih glavnih esencijalnih hranjivih tvari, kalijev fulvat također može olakšati dostupnost elemenata u tragovima poput molibdena i bora. Ovi elementi su potrebni u vrlo malim količinama, ali su ipak kritični za razne metaboličke procese biljaka.
Keliranjem ili vezanjem na te esencijalne hranjive tvari, kalijev fulvat osigurava njihovo držanje u topivom i lako apsorbirajućem obliku u tlu. To rezultira poboljšanim unosom hranjivih tvari u korijen biljke, što dovodi do poboljšanog rasta, razvoja i općeg zdravlja biljke. Osim toga, proces keliranja također pomaže u sprječavanju ispiranja hranjivih tvari, čineći te hranjive tvari dostupnijima biljkama tijekom duljeg razdoblja, što može biti posebno korisno za održivu proizvodnju usjeva.
